preskoči na sadržaj

Osnovna škola Novi Marof

Hrvatski jezik - Sunčica Križan-Kadi, prof.

Sunčica Križan-Kadi, prof., učiteljica savjetnica

informacije i konzultacije:

A raspored, četvrtak,3. sat, 9.40 - 10.25

B raspored, petak, 3. sat, 9.40 - 10.25

prvi utorak u mjesecu od 16 do 17

kontakt: suncica.krizan-kadi@skole.hr

 

Primjer dobre prakse u obradi djela za cjelovito čitanje:

autor: Sunčica Križan-Kadi, prof., učiteljica savjetnica

Obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige u Osnovnoj školi Novi Marof

 

Mjesec hrvatske knjige manifestacija je koja u Hrvatskoj tradicionalno promiče čitanje kao društvenu vrijednost i knjigu kao kulturno dobro. Provodi se od 15. listopada do 15. studenoga u narodnim, gradskim i školskim knjižnicama, ali i u učionicama na nastavi Hrvatskoga jezika. Ovogodišnja je manifestacija posvećena glazbi, a moto je U ritmu čitanja! 

 

Čitanje u Školi za život

 

U jeku frontalne primjene Škole za život, tj. reforme obrazovanja, u fokusu je  novi kurikul predmeta Hrvatski jezik i njegova provedba u 1.  i 5. razredu osnovne škole, ali i preporuka da se u ostalim razredima implementiraju metode i način poučavanja koji u središte stavljaju učenika, a ishodi poučavanja ostvaruju se osmišljavanjem kreativnih aktivnosti koje provode učenici.

Kurikulum nastavnoga predmeta Hrvatski jezik utvrđuje da je osposobljenost za komunikaciju i izražavanje na hrvatskome standardnom jeziku učenicima polazište za učenje svih drugih nastavnih predmeta. Učeći hrvatski jezik, učenici ovladavaju komunikacijskom jezičnom kompetencijom, stječu osnove čitalačke, medijske, informacijske i međukulturne pismenosti, što je preduvjet osobnomu razvoju, uspješnom školovanju, cjeloživotnom učenju te kritičkomu odnosu prema nizu pojava u društvenome i poslovnom životu. Učenicima se omogućuje razumijevanje i prihvaćanje međukulturnih razlika te uočavanje i prevladavanje kulturnih i jezičnih stereotipa i predrasuda pri čemu poštuju i uvažavaju jezike drugih naroda. ( Kurikulum, NN 10/2019.)

Učenike se također potiče na literarno i estetsko čitanje književnih testova da bi se razvili u cjeloživotne čitatelje i ljubitelje umjetnosti riječi. Osobita je vrijednost učenja i poučavanja književnosti i stvaralaštva razvijanje mašte i estetskih mjerila vrednovanja te doživljavanje književnosti kao izvora znanja, iskustva i vrijednosti čovječanstva. ( Kurikulum, NN 10/2019.)

Nastavni predmet Hrvatski jezik dijeli se na tri predmetna područja. Predmetno područje književnost i stvaralaštvo bavi se tekstom.  Čitanjem književnog teksta potiče se osobni razvoj, razvoj estetskih kriterija, promišljanje o svijetu i sebi te razmjena stavova i mišljenja o pročitanom. Čitanjem se književni tekst stavlja u suodnos s drugim tekstovima, uspoređuje se te tako ostvaruje smisao i svrhu da poučava, zabavlja te potiče različite refleksije učenika. Osobito se naglašava poticanje čitanja iz užitka i potrebe, stjecanje čitateljskih navika i čitateljske kulture, stoga su vrlo važni sadržaji koji omogućuju učeniku slobodan izbor tekstova za čitanje. Učenike se potiče da se stvaralački izraze prema vlastitome interesu potaknuti različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta. ( Kurikulum, NN 10/2019.)

Kako od učenika stvoriti trajnog  čitatelja

 

Kako ostvariti stjecanje trajne čitateljske navike kod učenika ako je uvriježeno mišljenje da je hrvatsko društvo nesklono čitanju, da učenici u hrvatskim školama ne čitaju i ne vole knjigu. Da bi učenik razvio trajnu čitateljski naviku, novi kurikul preporučuje zajedničko čitanje kraćih cjelovitih tekstova na satu i u školskoj knjižnici, tj. interakcija: učenik – tekst, učenik – tekst – učenici, učenik – tekst – učitelj te aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici. Predmet razgovora treba biti isključivo učenikovo razumijevanje teksta na temelju doživljaja. Pritom se ističe važnost svakoga pojedinačnog mišljenja.(ishod OŠ HJ B. 6. 1.)

Čitajmo da ne ostanemo bez riječi. Rečenica je izjave o viziji  Nacionalne strategije za poticanje čitanja (2017.), dokumenta čiji je strateški cilj razvoj čitalačke pismenosti i poticanje čitatelja na aktivno čitanje, ali i povećanje dostupnosti knjiga.

Kako približiti knjigu učenicima?

Dostupnost knjiga ne podrazumijeva samo broj djela za čitanje u školskim i gradskim knjižnicama, nego i potrebu učenika da posjeti svoju knjižnicu, da potraži knjigu i da je poželi pročitati. Na pitanje što učenici vole čitati, oni sami najčešće nemaju odgovor, stoga je presudno značenje učitelja Hrvatskoga jezika u usmjeravanju učenika i utiranju staze prema knjizi i potrazi za knjigom. Učitelj je taj koji treba povezati učenika s knjižnicom, a time posredno i s knjigom.

 

Projekt Knjiški gusari

 

Projekt Knjiški gusari osmišljen je sa svrhom da privuče učeničku pozornost i stvori buduće čitatelje. Gusari su učenicima poznati kao tragači za blagom, potraga je to koja je zanimljiva i puna pustolovina, zato je imenovanje učenika knjiškim gusarima potaklo unaprijed njihovu znatiželju i želju za potragom za knjigom. Na prvom nastavnom satu učenicima se nudi mogućnost izbora: kada biste željeli pročitati zanimljivu knjigu, koji je najbrži način da je pronađete. Učenici će ponuditi različite odgovore: pitat će knjižničarku, prijatelja, učiteljicu, no na kraju zaključujemo da je svaki od navedenih pomagača u potrazi dobar izbor, ali da učenik potragu može izvršiti i sam svojim mobitelom ili na svom računalu. Učenicima se tada predstavlja stranica Knjižnica Grada Zagreba koja već na početnoj stranici u tražilici nudi poveznice Za djecu i Za mlade. Učenici šestih razreda odlučit će se za poveznicu Za djecu, dok će osmaši zasigurno odabrati poveznicu Za mlade. Klikom na poveznicu Za djecu otvara se učenicima novi trag koji ih vodi prema knjigama. To je poveznica Knjige. A tek tada pred njima je novi pustolovni svijet knjiga koje se skrivaju iza lijepo oblikovanih ikona: Preporuke, Knjige o Zagrebu, Lektira, Detektivski romani i pripovijetke, Fantastika, Stripovi, Zabavni romani, Pustolovni romani, Znanstvena fantastika, Povijesni romani i legende, Odrastanje i prva ljubav, Jezovite priče, Nešto drugačije, Poezija i Romani i pripovijetke iz životinjskog svijeta. Gusarska potraga tek sada počinje. Učenici otkrivaju koje se knjige skrivaju iza svake poveznice i zajednički odlučuju da za samostalno čitanje ipak žele Nešto drugačije. Poveznica nudi dvadesetak naslova koji su predstavljeni slikom naslovnice, ali i kratkim prikazom sadržaja knjige. Učenici odabiru koji su im naslovi zanimljivi, neke naslove odabiru i klikom na druge poveznice te je na taj način zajednički odabrano četrdesetak naslova. Na isti način učenici osmaši odabiru knjige tragajući što se krije iza poveznice Za mlade. Nakon što je provjereno ima li školska i gradska knjižnica odabrane naslove (također u internetskoj tražilici), učiteljica je sve naslove s kratkim sadržajem knjige i brojem stranica (što nipošto nije zanemariv podatak) isprintala na papire u boji i stavila na vidljivo mjesto u učionici.

Kamishibai – pogled u Japan

Slijedi dogovor oko načina prezentacije odabranih naslova. Kako bismo zadovoljili smjernice iz novog kurikula, ali i povezali svoju aktivnost s očekivanjima međupredmetnih tema, učenicima je predstavljena tehnika kamishibai, priča u slikama. Internet je prepun videozapisa prezentacije kamishibaija te se učenicima pričom i slikom predstavlja drevna japanska tehnika pričanja priča. Japan je daleka, učenicima egzotična zemlja o kojoj ne znaju mnogo pa ih svaki novi trag u njihovoj gusarskoj potrazi intrigira da nastave svoju potragu i saznaju nešto novo. U Japanskom jeziku kamishibai ( kah-mee-shee-bye ) znači papirnata drama ili popularnije papirnato kazalište. Pripovjedač uličnih kamishibai priča bio je čovjek koji bi putovao biciklom od sela do sela, grada do grada, prevozeći njime drvenu kutiju koja bi služila kao pozornica za izvođenje priča. U toj kutiji izmjenjivao bi kartice s velikim slikama koje bi pratile priču koju bi pripovijedao. (Sirotić, Lana 2017:1).

 Predstavljanje pročitanog djela tehnikom kamishibai od učenika zahtijeva kreativnost, stoga su učenici dobili mjesec dana vremena za izvršenje aktivnosti kao i mogućnost da rade u paru ili u skupini po troje. Kutija za kamishibai izrađivana je od debljih kartonskih kutija koje su učenici vrlo lako pronalazili u trgovinama i prilagođavali ih prema nacrtima za kamishibai koje su pronašli na internetu. Učenici su pročitavši odabrano djelo, fabulu likovno oblikovali na papire koje stavljaju u kamishibai vodeći računa da oslikanih papira ne bude previše (do deset). Tehnika oblikovanja crteža/slika prepuštena je učenicima i njihovim sklonostima, tako da su se neki koristili bojicama, flomasterima, temperama, dok su neki slike oblikovali digitalno. Slike moraju prikazivati fabularni slijed priče koju učenici pripovijedaju povezano vodeći računa o tempu i načinu govora, tj. govorenju standardnim jezikom osim ako je narječje govor lika u priči, o rečeničnoj pripovjednoj intonaciji, razgovijetnosti govora, zanimljivosti priče, stvaranju napetosti tijekom pripovijedanja te privlačenju pozornosti publike eventualnim vizualnim efektima (dinamično micanje slika, zumiranje, udaljavanje). Smjernice koje moraju biti poštovane tijekom izvedbe odabiru sami učenici te zajednički oblikuju listu procjene na temelju koje će provesti vrednovanje kao učenje. To je oblik formativnog vrednovanja tijekom kojeg učenici vršnjačkim vrednovanjem i aktivnim uključivanjem u proces vrednovanja promišljaju o vlastitom učenju, potiče se razvoj učenikova samostalnoga pristupa učenju. Učenik preuzima odgovornost prema vlastitom učenju, a refleksija mu pomaže da se osnaži u nastavku procesa učenja.

Nova zanimljiva aktivnost poput kamishibaija u učenicima je potakla želju za čitanjem, rad u paru ili skupini učeniku omogućuje suradničko učenje što osnažuje odnose u razredu, ali i cjelokupnu razrednu klimu prema knjizi i čitanju. Vršnjačko vrednovanje učenici ne doživljavaju kritički kao učiteljsko, ozračje tijekom vrednovanja je opuštenije, eventualne kritike za rad i izvedbu učenici primaju bez straha od lošeg postignuća jer ih vrednuju drugi učenici. Pohvale su veoma važne jer su dobivene od vršnjaka što u učenicima jača samopouzdanje i poboljšava odnose u razredu.

Put kamishibaija se nastavlja

Kamishibai kazalište provedeno je u devet razrednih odjela (šesti i osmi razredi). Odlukom učenika odabrani su najbolji izvođači u svakom razredu koji su svoju vještinu pripovijedanja širili dalje kao putujuće kamishibai kazalište. Naime, prvo su posjetili svoje bivše učiteljice iz nižih razreda i predstavili se njihovim učenicima, zatim i u drugim zainteresiranim razredima. Posjetili smo i dječji vrtić, gradsku knjižnicu gdje smo održali kamishibai kazalište za djecu u Pričaonici. To su djeca predškolske dobi koja većinom nisu polaznici dječjeg vrtića tako da je ovo iskustvo i za njih bilo poticajno. Naše putovanje s kamishibaijem nije završeno, zadnji dan prvog polugodišta neprosredno prije Božića organizirat ćemo natjecanje najboljih 10 kamishibai izvođača u zajedničkom prostoru škole za sve učenike. Povjerenstvo će biti sastavljeno od učenika iz Vijeća učenika, knjižničarki i stručne službe škole. Pobjednika ćemo nagraditi,  čime nego knjigom, naravno bit će tu i neki slatki dodatak.

 

 

 

 


 

 


ZVIRANJEK
RASPORED ZVONA
 
Za matičnu školu, PŠ Podevčevo, PŠ Remetinec,
PŠ Ključ i PŠ Mađarevo

1. sat  8.00 - 8.45  

2. sat  8.50 - 9.35  

( užina za 1. do 4. razred - veliki odmor za njih do 9.55 )

 3. sat  9.40 - 10.25 

( užina za 5. - 8. razred - veliki odmor za njih do 10.45)

4. sat 10.45 - 11.30

 5. sat 11.35 - 12.20 

( prijevoz autobusa )

 6. sat 12.25 - 13.10  

( prijevoz autobusa )

 7. sat 13.15 - 14.00  

( prijevoz autobusa )

 
Za roditelje i učenike
PRIMANJE RODITELJA
IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI
Priloženi dokumenti:
Raspored INA 1920.pdf

Centar izvrsnosti

Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
Oglasna ploča
Kalendar
« Prosinac 2019 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
Prikazani događaji

Korisni linkovi



CMS za škole logo
Osnovna škola Novi Marof / Zagorska 23, HR-42220 Novi Marof / os-novi-marof.skole.hr / ured@os-novi-marof.skole.hr
preskoči na navigaciju