Osnovna škola Novi Marof

moderator stranice: Sunčica Križan-Kadi, prof. 

Radijska družina Zvono za međunarodni projekt Radio Heritage nagrađena je Europskom oznakom kvalitete. 

U Priloženim dokumentima na poveznici i na dnu stranice možete poslušati naše radijske reportaže i radioigre.  

https://dominiknovosel.github.io/radiozvono/

školska godina 2024./2025.

Prijavili smo se na natječaj Oboji svijet 2024.

LiDraNo 2024. 

Na županijskoj smotri Lidrano 2024. svojim se radovima predstavila i naša družina. 

Aleksandar Fic, učenik 8. b razreda, predložen je za državnu smotru u kategoriji novinarskih radova za intervju s umjetnom inteligencijom Hallo, ja sam Bing - Chat GPT-4.

Poveznica na rad: https://carnet-my.sharepoint.com/:w:/g/personal/suncica_krizan-kadi_skole_hr/EXcHyQqRAapGrJewuuqWjy4BeirUNNp2k7sudqnft9lEAA?e=17hlFy

Naši radovi tijekom školske godine 2023./2024.

Na županijskoj smotri LiDraNo predstavili smo se dvjema radijskim emisijama: 

1. radioigra Bajka o ribaru i ribici (poveznica za slušanje: https://carnet-my.sharepoint.com/:u:/g/personal/suncica_krizan-kadi_skole_hr/EQmxJNIrrd5Ps8H9ZvzQFQgBgOdU2DuCS4KJObfSg3V1Wg?nav=eyJyZWZlcnJhbEluZm8iOnsicmVmZXJyYWxBcHAiOiJPbmVEcml2ZUZvckJ1c2luZXNzIiwicmVmZXJyYWxBcHBQbGF0Zm9ybSI6IldlYiIsInJlZmVycmFsTW9kZSI6InZpZXciLCJyZWZlcnJhbFZpZXciOiJNeUZpbGVzTGlua0NvcHkifX0&e=tdIMxB )

2. radijska reportaža Vremeplov (poveznica za slušanje: https://carnet-my.sharepoint.com/:u:/g/personal/suncica_krizan-kadi_skole_hr/ESTLB2sB_AhIr1UR7ALhrs8BmCtTYLDm9M4nsin_iDB0bg?nav=eyJyZWZlcnJhbEluZm8iOnsicmVmZXJyYWxBcHAiOiJPbmVEcml2ZUZvckJ1c2luZXNzIiwicmVmZXJyYWxBcHBQbGF0Zm9ybSI6IldlYiIsInJlZmVycmFsTW9kZSI6InZpZXciLCJyZWZlcnJhbFZpZXciOiJNeUZpbGVzTGlua0NvcHkifX0&e=0xtNb8 )

Naš projektni zadatak

Ove godine Radijska družina Zvono radit će radijsku emisiju o satovima. Tim povodom posjetili smo urarsku radnju gospodina Krunoslava Pisačića. Sve što smo znali (ili bolje nismo znali) o vrstama satova, alatima, vrijednostima starih, ali i suvremenih satova, o radu i popravljanju satnih mehanizama, saznali smo slušajući riječi i prateći vješte ruke našeg majstora.

A snimili smo i video:

https://carnet-my.sharepoint.com/:v:/g/personal/suncica_krizan-kadi_skole_hr/EeCGSe6lPxRFlhdyZP2majAB0tAVb0PZnXRmehvaUi72ug?e=1uG7Nb

Polaznici Radijske družine Zvono u subotu, 14. listopada u prostorima školske knjižnice snimili su radioigru Bajka o ribaru i ribici. Nakon brojnih ponavljanja i uvježbavanja snimke su spremne za montažu. 

Ove školske godine snimili smo videouradak za natječaj Za naše male genijalce koji organizira HEP. Nadamo se pozitivnom rezultatu. A što smo snimili, pogledajte

OVDJE: https://youtu.be/j2_-q6Uys8c

LiDraNo 2023. Izniman uspjeh Radijske družine Zvono

Na ovogodišnjoj smotri LiDraNo polaznice Radijske družine Zvono (Marija Gazdek, Matea Trnski, Klara Falat i Ena Benković) predstavile su se radijskom emisijom Riba ribi grize rep (županijska razina), radioigrom Postolar i vrag (državna razina) u kojoj je postolara glumio Tin Šavor iz 8. razreda; novinarskim radovima 0 ili 1 BIT-ni intervju (autorica Ena Benković), Prepoznajemo ih po patikama (autorica Matea Trnski) i Ribolov (ni)je potraga za zlatnom ribicom (autorica Klara Falat). 

Poveznica na radioigru Postolar i vrag: 

05_Postolar i vrag_OŠ Novi Marof_2023.wav

Poveznica na radijsku emisiju Riba ribi grize rep: 

05_Riba ribi grize rep_OŠ Novi Marof_2023.wav

Poveznice na novinarske radove:

05_OS_Prepoznajemo ih po patikama_JAJE 45454.docx

05_OS_Ribolov nije potraga za zlatnom ribicom_SOM 12345.docx

05_OS_0 ili 1 BIT-ni intervju_ INFORMATIKA 12345.docx

LiDraNo 2022. Izniman uspjeh Radijske družine Zvono

Na ovogodišnjoj Smotri LiDraNo učenice Radijske družine Zvono, redom iz 8. d razreda, predstavile su se u radijskom i novinarskom stvaralaštvu. 

U  novinarskom izrazu na županijsku razinu predložene su:

reportaža Cvijeće je izvor sreće autorice Ane Rabuzin, komentar Glazba suvremene mladeži Marte Falat i intervju Igra je pravi put do učenja Dore Kopjar. 

U radijskom izrazu Radijska družina Zvono sudjelovat će na županijskoj Smotri s radijskom reportažom Igra je vječna, predstavnice su Maša Fotak i Marta Falat  te s radioigrom Crvenkapica i tri praščića koju predstavljaju Emanuela Bencek i Jasmina Bartolec. 

Emisije možete poslušati na poveznicama: 

radijska reportaža Igra je vječna: 

Igra je vječna.mp3

radioigra Crvenkapica i tri praščića pozvana je na Državnu smotru LiDraNo: 

https://carnet-my.sharepoint.com/:v:/g/personal/suncica_krizan-kadi_skole_hr/EfLzUuKSSjBKoEVO0g991s0B_Rtjc8U_5MGnmCx-nyNEkA?e=EDHfB8

U povodu 30. obljetnice obilježavanja vukovarske tragedije Radijska družina Zvono ugostila je vukovarskog branitelja i dragovoljca Domovinskog rata Damira Laljeka. Tom prigodom nastala je radijska emisija Vukovarska sjećanja (na dnu dokumenta u datotekama). 

Emisiju možete poslušati i na linku: https://carnet-my.sharepoint.com/:u:/g/personal/suncica_krizan-kadi_skole_hr/ERjHj4XTZYRNjFW_s-no6fcByVemmexGQnpWNdxhTGcgoQ?e=SlVdt0

Naša voditeljica Radijske družine Zvono završila je Radionicu radioreportaže u Školi medijske kulture "Dr. Ante Peterlić" 2019. i 2020. godine. 

Emisiju iz 2019. godine "Iz zvuka o zvuku do zvuka" poslušajte na poveznici: https://vimeo.com/showcase/6250012

Emisiju iz 2020. godine "Drukčiji od drugih" poslušajte na poveznici: https://vimeo.com/455619647 

U projektu Radio Heritage snimili smo brojne radijske emisije, a kao završnu aktivnost snimili smo zajedničku međunarodnu emisiju sa svim projektnim partnerima. Emisiju možete poslušati na poveznici: 

https://carnet-my.sharepoint.com/:u:/g/personal/suncica_krizan-kadi_skole_hr/EeVDpaQra99Hn2D8pGYvM44BzudmxvqcAygeUgjy4ZQ8gA?e=9vBDyR

Sretan Uskrs želi vam Radijska družina Zvono! 

https://carnet-my.sharepoint.com/:u:/g/personal/suncica_krizan-kadi_skole_hr/ETscq6Opj9FKqK4OvNk-nlYBgBIoDgRH6g3OVQ-CrXBhxw?e=VTcuri

LiDraNo 2021. 

Radijska emisija Djevojčice prevelikih tijela upućena je na županijsku razinu Smotre LiDraNo. Emisiju možete poslušati na poveznici: 

https://carnet-my.sharepoint.com/:u:/g/personal/suncica_krizan-kadi_skole_hr/EeWnYCiqzcNMrph7knmDzSMB95oo_83ns-UPF9I33GrPpg?e=Zq1ay4

Otac hrvatske književnosti, Marko Marulić, napisao je 22. travnja 1501. spjev Juditu, a objavljena je 1521. godine. Kao što je razvidno iz brojki, ove godine obilježavaju se važne obljetnice, stoga je Hrvatski sabor 2021. godinu proglasio Godinom Marka Marulića. Tim povodom osmislili smo etwinning projekt Od Marula do Marula te ćemo brojnim aktivnostima s našim projeknim partnerima obilježiti Godinu Marka Marulića, ali i Godinu čitanja. A što naši sugrađani znaju o Marku Maruliću? Hm, odlučili smo ih malo ispitati. Poslušajte na poveznici: 

https://carnet-my.sharepoint.com/personal/suncica_krizan-kadi_skole_hr/_layouts/15/onedrive.aspx?id=%2Fpersonal%2Fsuncica%5Fkrizan%2Dkadi%5Fskole%5Fhr%2FDocuments%2FRadio%20Zvono%2FMaruli%C4%87%2Emp3&parent=%2Fpersonal%2Fsuncica%5Fkrizan%2Dkadi%5Fskole%5Fhr%2FDocuments%2FRadio%20Zvono

U povodu Dana hrvatskoga jezika (21. veljače do 17. ožujka) snimili smo emisiju o knjizi i o čitanju. Možete je poslušati na poveznici: 

https://carnet-my.sharepoint.com/:u:/g/personal/suncica_krizan-kadi_skole_hr/EZ7MxPjp765GlajntAdXyhQB0GAWVDbk5ZxiYuakybEy7Q?e=4N1PC8

Ove godine nije bilo maškara! Ali to nas nije spriječilo da se maškaramo i zabavljamo. Snimili smo radijsku emisiju o maškarama u čemu su nam pomogli naše mame, bake, seke, brace i naš oštrički župnik!

Našu emisiju poslušajte na poveznici: https://carnet-my.sharepoint.com/:u:/g/personal/suncica_krizan-kadi_skole_hr/Ea1I0JaCzn5Fn_XqSNlPnXkBUN-AlyUf_MKs1iwJ2_ihUQ?e=bav6Rb

Obilježili smo Dan sigurnijeg interneta u 5. razredu. Odigrali smo edukativne igre Pet za net i snimili što smo naučili. Snimljena emisija Ja sam e-siguran je na poveznici: 

https://sway.office.com/SNQtoUUsyyeVSLk2?ref=Link

Snimili smo i prvu radijsku reportažu u novoj školskog godini 2020./2021. Poslušajte na poveznici: https://carnet-my.sharepoint.com/:u:/g/personal/suncica_krizan-kadi_skole_hr/EbRiAUyZj1lKl4AWlp_gUDYBaOfznZSiNLVfa3RvUDMPrg?e=hkKQn0

Obilježili smo rođendan Vesne Parun u 6. d razredu 

Vesna Parun najznačajnija je pjesnikinja hrvatske književnosti 20. stoljeća. Rođena na otoku Zlarinu 10. travnja 1922. godine, svojim pjesničkih djelom ostavila je dubok trag. Tko se ne sjeća dvaju mačora Džingiskana i Mikija Trasija?! Na satu Hrvatskoga jezika pozabavili smo se tekstom Riblji radio. Željeli smo obilježiti ne samo rođendan velike pjesnikinje nego i Dan voda te Dan planete Zemlje. Nakon upoznavanja s tekstom uvježbali smo čitanje i snimili radijsku emisiju koju možete poslušati (stavljena na dno stranice u dokumente). Kako je izgledalo na satu, pogledajte na fotkicama. Uživali smo.

LiDraNo 2020. - vijest

Na ovogodišnjoj smotri LiDraNo sudjelovali smo s čak dvjema radijskim emisijama. Radijsku reportažu Hrabrost nosi ime Magdalena posvetili smo djevojčici Magdaleni Canjuga, dobitnici nagrade Ponos Hrvatske za 2020. godinu (emisiju možete pronaći u dokumentima). Radioigra Izgubljena lutka predložena je za državnu razinu smotre LiDraNo te ćemo je objaviti nakon završetka svih razina smotri. 

Radijska družina Zvono ugostila Jana Kerekeša

Radijska družina Zvono ugostila je 5. studenoga poznatog varaždinskog glumca Jana Kerekeša. Tijekom snimanja  radijske emisije Hrabrost nosi ime Magdalena o djevojčici Magdaleni Canjuga oboljeloj od maligne bolesti, ali i osvajačici zlatne medalje na ovogodišnjoj olimpijadi djece oboljele od malignih bolesti održanoj u Rusiji, učenici 8. d razreda (Domagoj Mamić, Dominik Novosel, Dominik Česi, Kain Žugec, Mirela Šargač i Antonela Sabolić) upoznali su se s humanitarnim radom mladog glumca Jana Kerekeša. Polaznici Radijske družine Zvono pozvali su Jana u svoju školu te s njim održali snimanje za emisiju budući da je Jan sa svojim bandom Cold Snap snimio dva spota u kojoj je glavnu ulogu imala upravo djevojčica Magdalena. Isto tako bio je sudionikom humanitarnog događanja u kojem je cjelokupan prihod bio namijenjen udruzi Veliko srce malom srcu. O svom humanitarnom radu, o glumačkoj karijeri i planovima za budućnost Jan Kerekeš razgovarao je s našim učenicima. Cijeli razgovor moći ćete pročitati u intervjuu koji ćemo objaviti na školskim mrežnim stranicama. O Magdaleninoj borbi za ozdravljenje, upornosti i hrabrosti na olimpijadi u Rusiji i o izazovima djece oboljele od malignih bolesti učenicima je govorila i Magdalenina majka gđa Ivana Canjuga.

Piše: voditeljica Radijske družine Zvono Sunčica Križan-Kadi, prof.

Intervju s umjetničkim voditeljem Kerekesh teatra i popularnim mladim hrvatskim glumcem Janom Kerekešom

Biti glumac znači zvati se  - Kerekeš

„Biti glumac znači, prije svega, znati i moći pobijediti samoga sebe i tu radost pobjede podijeliti s publikom. Svakim danom, svakom predstavom, jednim životom… Skupljati u vreću, koja glavom se zove, sve te duše i živote i s istima nesebično podijeliti otkucaj vlastitog srca. Tko može neka izvoli, a da ga zbog aritmije srce ne zaboli.“

Ovo je citat koji vas poput misije dočekuje na stranicama Kerekesh teatra. Ako volite kazalište, ako mislite da kazališne daske doista život znače, ako kazalište za vas ne prikazuje ogledalo, već povećalo, onda ste u bespućima interneta na pravoj stranici, onoj koja vas vodi u svijet mašte, smijeha i umjetnosti.  

Kada ste odlučili postati glumac?

Već u  4. r. OŠ dopalo me da glumim kantu za smeće. „Ja sam kanta za smeće, mene nitko neće; u mene se svašta trpa, stari papir, stara krpa!“ Kantu sam si doma sam napravio od kartona, baka mi je pomogla u farbanju i onda zatvoriš poklopac i čekaš da svi odu iz dvorane da se ne blamiraš dalje. Jako mi se svidjela ta kanta za smeće, pa sam odlučio da budem kasnije i kontejner; i tako je došlo do kamiona za odvoz smeća i evo ga - danas sam glumac!

Vaš prvi  ozbiljan glumački nastup?

Prvi službeni nastup bio je u predstavi Zločestobija u kazalištu Žar ptica 2008. godine, a nakon toga sam u istom kazalištu radio predstavu Sasvim sam popubertetio koja igra i danas. Tako da ja i nakon deset godina izgovaram rečenicu: „Imam 15 godina, jučer sam baš proslavio rođendan!“ Gledate me ovako s bradom i  brkovima pa i  nije lako izgovoriti tu rečenicu, međutim, prilagodili smo taj dio tako da predstava počne  rečenicom: „Ja sam Luka, imam 32 godine i ispričat ću vam priču kad sam imao petnaest.“

Koliko je djetinjstvo i odrastanje uz oca glumca djelovalo na vaš odabir zanimanja?

Jako. Bilo je tu od početka mog interesa za to što on radi, znao sam kao dijete otići u kazalište, gledati  scenografiju, stati na pozornicu. Osim predstava  pisao sam pjesme na kajkavskom, što ljubavne što komične, koje su me usmjerile da mi nastup pred publikom nije stran. Kako se tata sa mnom razvijao kao glumac tijekom tih godina, tako sam i ja sve intenzivnije razmišljao o tome da odem na Akademiju dramskih umjetnosti.

Zadužio sam posao glumca

Koji je  put do profesionalnog glumca?

Od osnovne škole i amaterskog bavljenja glumom i recitacijama došlo je do srednje škole gdje se to intenziviralo u dramskoj družini Theatron 1. gimnazije Varaždin. Svake smo godine sudjelovali na Lidranu. U trećem razredu napisao sam dramski tekst Vremena puna tišine koji sam kasnije preveo na engleski i poslao na natječaj. Od 360 prijavljenih tekstova iz cijelog svijeta u San Remu bili smo drugi i to je meni bila potvrda da idem dobrim putem, da dobro promišljam o glumi i kazalištu, tako sam  jednoga dana odlučio reći tati da me pripremi za Akademiju. Nismo znali što me čeka na tom putu, osim nekih općenitih stvari da  treba pripremiti dva monologa, tri pjesmice, s kojima staneš pred komisiju i da postoje dva kruga. Prvi krug je takav da dođe 180 ljudi i u uži krug se prima njih 30, a onda u drugom krugu tijekom 7 dana rada s različitim redateljima i  glumcima oni zapravo testiraju tvoju fleksibilnost i tvoju želju da budeš drugačiji, a ne samo onakav kakav si došao pripremljen. Zatim se  odabire 6 mladića i 6 djevojaka koji upisuju Akademiju dramske umjetnosti. Želja je u meni bila jako velika i bez obzira na tu želju to je bilo najtežih sedam dana u mom životu. Ako imaš čast biti u 6 onih odabranih na prijemnom na Akademiji, mislim da moraš zadužiti taj posao.

Što to znači? Zadužiti posao kao glumac?

Ne kaže se bez razloga glumački poziv. Kazalište je majka dramske umjetnosti, stvara neki novi svijet, kreativni bolji svijet kojim se boriš protiv nepravdi, protiv nečeg što možda ne možeš izgovoriti ovako nekom ili napisati na fejsu jer te zapravo neće puno ljudi čuti pa onda napraviš predstavu kojom progovoriš o nekom problemu. Bez obzira što je ona komedija, uvijek ima pozadinu priče malog čovjeka s velikim problemom. Ako želiš pošteno raditi svoj posao, ako nisi izbirljiv, ako želiš stvarno stvarati, onda je to izuzetno dinamično i teško zato što nema slobodnog dana. Kad su svi na 1. maj na roštilju, ti si vjerojatno u kombiju na putu na neku predstavu. Često me pitaju koje ti je radno vrijeme, a ja odgovaram: K'o benzinska, od nula do dvadeset četiri!

Imate li tremu i kako je kontrolirate?

Trema se meni javila prije ispita govora na  Akademiji.  Trema se javlja kad si nesiguran ili nešto ne razumiješ. Često sam bio nesiguran kod ispita iz govora zato što su profesori od nas zahtijevali da ne glumimo, još sad mi je to nejasno, sad da mi kažete da moram isto raditi, bilo bi mi nejasno. Bile su upute poput: Samo stani i govori! Nemoj, nemoj glumit, ne, ne! … Je, da, da, govori, ali daj malo … diši, da, ali daj malo, prezents, daj malo zainteresiraj publiku… Znači, potpuno kontradiktorne upute i tu sam ja potpuno izgubljen znao doći na taj ispit kao i većina nas studenata, gdje ja moram samo govoriti, ne se kretati, ne slučajno dići ruku kako sad normalno dižem ruku kad objašnjavam nešto: Samo govori, budi glas, budi glas … još sad sam izgubljen po tom pitanju. 

Kako pamtite dugačke tekstove?

Najbolja vježba je zapravo ponavljanje, vizualiziranje, da tijelo pamti, kad se nađeš u prostoru gdje stvaraš predstavu, puno ti pomaže to da ponavljaš taj pokret, odlazak i okret prema nekome i onda izgovaranje rečenice.

Komedija je od početka bila vaš izbor?

Kad sam počeo raditi kao glumac, zapravo me 50% zapadalo ozbiljnih dramskih uloga i neke od njih su ostavile duboki trag u meni, a i ja sam kao glumac ostavio traga na nekim daskama, osvojio i neke nagrade, upravo za te velike dramske uloge:  Nagradu hrvatskog glumišta za predstavu Revizor, a za istu ulogu dobio sam nagradu na Danima satire u Kerempuhu. Međutim, u svojoj naravi u meni više prevladava komedija, imam osjećaj da se ljudi žele više smijati, imam potrebu biti što opušteniji, što zabavniji ljudima i nekako uveseliti sve.

Kerekesh teatar

Kako je došlo do stvaranja Kerekesh teatra?

Moj tata Ljubomir Kerekeš od 1992. imao je predstavu Dimnjačar, nakon toga i on sam odlučio je pisati tekstove, za predstavu Skupština, Debitanti, Povratak ratnika. Završetkom Akademije došli smo do toga da bismo možda mogli i zajedno napraviti predstavu, prva je bila Ufuraj se i pukni, ali ne službeno pod Kerekesh teatrom. Prva službena predstava bila je na Facebooku, podrška publike bila je jako velika, to je uzelo maha, i mi smo odlučili 2014. uz pomoć Dine Rain, umjetnice iz Novog Marofa i kolege glumca Zorana Pribičevića otvoriti umjetničku organizaciju Kerekesh teatar. Prva službena predstava Kerekesh teatra 2014. bila je Ljubaf. Do danas iznijeli smo još nekoliko produkcija, predstave Oćeš nećeš doktor, Grimmix za djecu, Krtice, Bibi i Bubi, Pod hitno na hitnu, Pokopaj me nježno i Sve u tri i sad smo pred time da ćemo svake godine raditi po dvije nove predstave, od 2020. to je predstava Ringišpil i Imovina.

Vaša poruka mladima?

Moja poruka mladima je da zasuču rukave, da se ne žalimo kad nam se otvaraju druge mogućnosti u životi i da iz dana u dan slavimo život.

autorica: Mirela Šargač, 8. razred, OŠ Novi Marof

mentorica: Sunčica Križan-Kadi, prof., učiteljica savjetnica